Proglašena elementarna nepogoda

Za sve koji se nadaju odštetama stiže loša vijest: Iznos je uistinu simboličan

No, sama isplata štete od elementarnih nepogoda priča je sama za sebe – ako je uopće bude, a kada će biti, također se ne zna.
HANZA MEDIA
Izgorena površina u zaleđu Splita

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban u četvrtak je proglasio elementarnu nepogodu na području gradova i općina koje je 17. srpnja zahvatio požar, te je dao nalog Povjerenstvu za procjenu štete da prikupi podatke s opožarenih područja, piše Slobodna Dalmacija.

Riječ je o gradovima Splitu, Solinu i Omišu, te općini Podstrana, a građani s vatrom uništenih dijelova prijave ispunjavaju u svojim jedinicama lokalne samouprave, i to u roku osam dana od samog požara – znači do 25. srpnja!

Za prijaviti štetu treba doći u gradsku ili općinsku upravu te ispuniti obrazac EN-P "Prijava štete od elementarne nepogode", ili ga pak online preuzeti sa stranica gradova ili općina, a sve u skladu s člankom 28. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda. Prijavu štete na imovini fizičke osobe potpisuje prijavitelj, a to može biti vlasnik ili korisnik imovine, kao i član obitelji, no bitno je da se, umjesto JMBG-a, upiše broj OIB-a, budući se podaci o šteti unose u elektronički registar šteta, a potreban je i broj tekućeg računa građana za isplatu pomoći koja se procjenjuje u cjelini za svako domaćinstvo.

Kod pravnih osoba prijavu štete na imovinu potpisuje odgovorna osoba i predsjednik stručnog povjerenstva pravne osobe (treba uz EN-P obrazac podnijeti i zahtjev za imenovanje stručnog povjerenstva za procjenu štete kod pravne osobe). Uz ispunjenu prijavu još treba podnijeti: izvještaj o okolnostima nastale štete te njezine kratkoročne i dugoročne posljedice za pravnu osobu, pa iznos sredstava koja su dobivena ili se očekuju od osiguranja imovine, fotodokumentaciju o nastaloj šteti, kopiju registracije tvrtke, dokumente o dokazu prava vlasništva ili korištenja predmetne imovine, te izvorni primjerak dokumentacije s proračunom štete.

Uz prijavu potrebno je još priložiti posjedovni list i zemljišnoknjižni izvadak za uništenu nekretninu. A kod prijave na poljoprivrednim površinama obvezno je navesti brojeve katastarskih čestica po katastarskim općinama, kulture zasijane na svakoj od tih čestica, kao i njihovu površinu. Posebno se navodi kako se podaci za voćke trebaju iskazati u broju stabala ili trsova, a ne hektarima, osim za bademe.

Nakon što gradsko ili općinsko povjerenstvo obradi ove prijave, a očekuje ih se dosta budući da je vatra poharala oko 4500 hektara, sve se prosljeđuje Županijskom povjerenstvu, i to u roku od 50 dana od dana nastanka štete. A u sljedećih deset dana, znači 60 dana od nastanka štete, Županijsko povjerenstvo je dužno izraditi konačnu procjenu štete od elementarne nepogode, kao i provjeru podataka, odnosno kontrolu najmanje pet posto zaprimljenih prijava, i to slučajnim odabirom.

No, sama isplata štete od elementarnih nepogoda priča je sama za sebe – ako je uopće bude, a kada će biti, također se ne zna.

Naime, za utvrđivanje štete primjenjuju se jedinstvene cijene za područje Republike Hrvatske objavljene od strane Državnog povjerenstva za pojedina dobra, ako nije drukčije navedeno, a koje na kraju određuje Ministarstvo financija. No kako je i sam premijer Andrej Plenković obećao novčanu pomoć, valja očekivati da će se naknada štete i isplatiti. Nitko neće dobiti puni iznos za ono što mu je vatra progutala, a odštete su se u ovakvim slučajevima do sada kretale najviše do dvadeset posto u odnosu na vrijednost uništene imovine. Uz napomenu – žalba na utvrđenu visinu štete i dodijeljenu pomoć nije dopuštena!

Iskustvo s dobivanjem novca za pomoć je poražavajuće, pa i naknade za štete od mraza i bure koje su harale Dalmacijom, nije nadoknađivala država. Tek je Splitsko-dalmatinska županija poljoprivrednicima "priskočila" u pomoć isplativši u protekle četiri godine oko 4 milijuna kuna pomoći, dok onaj državni novac za pomoć još negdje "putuje" od ministarstava do povjerenstava, a da bi na kraju korisnici dobili tek mrvice jer se do sada isplaćivalo samo oko 10 posto za pomoć od stvarne štete. Usporedbe radi i izračuna, procjena za stablo masline mjeri se ovako: prosječni prinos maslina za Splitsko-dalmatinsku županiju je 13,5 kilograma puta 6,5 kuna po stablu, što iznosi 87,75 kuna, uz još 24,39 kuna, koliko se cijeni naknada za dugogodišnji nasad. Znači, vaša izgorena maslina vrijedi 112,14 kuna!

Za sto maslina dobit ćete 11.214 kuna. Ako dobijete...

Jer ova simbolična pomoć se i ne mora isplatiti, kao što i neće za minule dvije godine. Državno povjerenstvo je 17. veljače 2017. odlučilo kako se, zbog ograničenih sredstava, odbijaju svi neriješeni zahtjevi za naknadu štete iz 2015. i 2016. godine.

Tako je po državi, no raduje brza reakcije splitskog "Vodovoda i kanalizacije".

Budući da je gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara obećao građanima kako se neće naplatiti potrošnja vode korištena za gašenje požara, u četvrtak su djelatnici "Vodovoda" obišli Mravince i očitali brojila kako bi te račune za vodu građanima – izbrisali.