Uskoro pomičemo sat: Ova praksa uzrokuje zdravstvene probleme i druge štetne posljedice

Alen Šterpin
Neverin.hr ・ Prije 2 godine
U nedjelju 29. listopada 2017. počinje zimsko računanje vremena, izvor: Ilustracija
U nedjelju 29. listopada 2017. počinje zimsko računanje vremena, izvor: Ilustracija

Prelazak na zimsko računanje vremena kratkoročno znači sat vremena dulji san.

Zadnji vikend u listopadu rezerviran je za promjenu sata, kojeg na prelasku iz ljetnog u zimsko računanje pomičemo za jedan sat unazat. Ove godine to ćemo napraviti 29. listopada kada pomičemo jedan sat unazat, odnosno u nedjelju u 3 sata ujutro, pomičemo za sat vremena unazat tako da će onda opet biti 2 sata.

U doba digitalizacije na većini satova (računala, mobiteli) promjena vremena se izvrši automatski.

Pomicanje sata za jedan sat unaprijed tijekom ljetnih mjeseci, uobičajena praksa u Europi i Sjevernoj Americi, može uzrokovati zdravstvene tegobe i imati niz štetnih posljedica, tvrde znanstvenici.

MUP podsjeća vozače da po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama u razdoblju zimskog računanja vremena na motornom vozilu za vrijeme vožnje moraju danju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Hrvatska elektroprivreda podsjeća da se s povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju i razdoblja dnevnih tarifa za obračun, pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati.

U nedjelju 29. listopada 2017. počinje zimsko računanje vremena, izvor: Ilustracija
U nedjelju 29. listopada 2017. počinje zimsko računanje vremena, izvor: Ilustracija

Zdravstveni problemi zbog po micanja sata

Međutim, znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomicanje satova s 2 na 3 sata u nedjelju 26. ožujka vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.

Pritom, neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima.

Evo što kaže znanstvena studija

Prema podacima nedavno objavljenim u jednom psihološkom znanstvenom časopisu, dan nakon prelaska na ljetno računanje vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto dulje zatvorske kazne, nego u tjednu prije ili u tjednu poslije.

U nedjelju 29. listopada 2017. počinje zimsko računanje vremena, izvor: Ilustracija
U nedjelju 29. listopada 2017. počinje zimsko računanje vremena, izvor: Ilustracija

Znanstvenici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.

“Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan učinak”, istaknuo je Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Koloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

Pomicanje sata zbog štednje struje

Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.

Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.

No, studije su dosad uglavnom pokazale da promjena računanja vremena ne donosi i značajnije uštede električne energije.

Mogu li zakoni regulirati računanje vremena?

Ukidanje ljetnog računanja vremena – odnosno ukidanje povratka na zimsko računanje – u Sjedinjenim je Državama moguće jedino zakonodavnom odlukom američkog Kongresa. Savezne države nisu dužne prijeći na ljetno računanje vremena, ali su obavezne od studenoga do ožujka prakticirati standardno, zimsko računanje vremena.

Zakonodavci u nekim saveznim državama već su pokušavali progurati zakone kako bi se ljetno računanje vremena posve ukinulo, no dosad je to uspjelo jedino Arizoni i Havajima, piše Dnevnik.hr.

Komentari