UN upozorava na preslabe klimatske ambicije za 2030.

Alen Šterpin Neverin.hr ・ 27.02.2021. 10:35h
UN klimatska konferencija 2021. Foto: UN
UN klimatska konferencija 2021. Foto: UN

Ažurirani planovi za smanjenje emisija stakleničkih plinova, koje je do sada predalo oko 75 zemalja uoči samita COP26 u studenom, tek su kap u moru s obzirom na goleme rezove koji su potrebni kako bi se ostvarili globalni klimatski ciljevi, upozorila je u petak izvršna tajnica UN-a za klimu, Patricia Espinosa, pozivajući da se udvostruči napore.

UN-ovo izvješće koje donosi sažetak revidiranih akcijskih planova za klimu, koji obuhvaćaju oko 40 posto zemalja potpisnica Pariškog sporazuma iz 2015. te 30 posto globalnih emisija, upozorava da će ti planovi omogućiti smanjenje emisija za samo 0,5 posto do 2030. u odnosu na razine iz 2010.

"To jednostavno nije dovoljno dobro", rekla je Espinosa, pozivajući vlade, uključujući one koje su već ažurirale svoje planove, da obećaju veća smanjenja emisija prije samita COP26.

Međuvladin panel za klimatske promjene poručio je da se globalne emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti za oko 45 posto do 2030. u odnosu na 2010. kako bi svijet imao dobre izglede ograničiti povećanje prosječne temperature za 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskih razina.

Klimatske promjene. Foto: Ilustracija
Klimatske promjene. Foto: Ilustracija

Po Pariškom sporazumu, gotovo 200 zemalja obećalo je da će ograničiti globalno zagrijavanje na "dosta ispod" 2 stupnja Celzijevih, težeći limitu od 1,5 stupnjeva.

Zemlja se do sada zagrijala za oko 1,2 stupnjeva, što izaziva sve gore vremenske uvjete i porast razine mora.

Espinosa je kazala da se iz izvješća jasno vidi da su "sadašnje razine klimatske ambicije jako daleko od toga da nacije dođu na put" prema ispunjenju cilja od 1,5 stupnjeva Celzijevih.

"Nevjerojatno je kad pomislite da se upravo kada su nacije suočene s klimatskom krizom koja bi u konačnici mogla okončati život ljudi na ovom planetu... mnogi i dalje ponašaju kao i prije", kazala je novinarima.

Ali ako vlade ulože bilijune dolara planirane za oporavak gospodarstava od pandemije covida-19 na zelene, klimatske mjere, "imamo izgleda promijeniti tu putanju", kazala je.

Espinosa je naglasila da je izvješće objavljeno u petak tek "prva snimka" postojećih akcijskih planova za klimu, a drugo potpunije izvješće bit će pripremljeno prije samita COP26.

Mnoge zemlje propustile su rok 2020. za predaju snažnijih akcijskih planova zbog pandemije, a samit COP26 koji se trebao održati u Glasgowu odgođen je za godinu dana.

Među 75 onih koje su predale svoje revidirane planove na vrijeme nalazi se domaćin Velika Britanija te 27 država članica EU-a koje su obuhvaćene jednim europskim planom.

Raste pritisak

Čileanska ministrica okoliša Carolina Schmidt, koja je predsjedala samitom COP25 u Madridu 2019., kazala je da UN-ovo izvješće "jasno pokazuje da treba ozbiljno raditi, posebice veliki zagađivači".

Samo dva od 18 najvećih zagađivača, Britanija i EU, do sada su predali ažurirane planove koji predviđaju značajno povećanje ciljeva za smanjenje emisija, kazala je.

Drugi veliki zagađivači u svojim su planovima predvidjeli jako mala povećanja ciljeva ili planove nisu ni predali, dodala je.

Niklas Höhne, koji je uspostavio mehanizam za praćenje nacionalnih klimatskih politika kao partner osnivač NewClimate instituta, rekao je da se za zemlje koje nisu povećale svoje ambicije može kazati da "ne poštuju duh Pariškog sporazuma".

Klimatske promjene. Foto: Ilustracija
Klimatske promjene. Foto: Ilustracija

Sporazum poziva vlade da dobrovoljno pripreme ambicioznije klimatske planove svakih pet godina, počevši od 2020.

No ažurirani planovi koje su predali Australija, Brazil, Japan, Meksiko, Novi Zeland, Rusija, Singapur, Južna Koreja, Švicarska i Vijetnam nisu prošli taj ispit, upozorava Climate Action Tracker, koji nema veze s UN-ovim izvješćem.

SAD bi trebao objaviti svoj novi cilj za smanjenje emisija do 2030. prije svjetskog samita o klimi 22. travnja kojemu će domaćin biti američki predsjednik Joe Biden.

Stručnjaci očekuju da bi Kina i Indija ondje mogli objaviti svoje nove ciljeve, a Japan planira povećati svoj cilj za 2030. prije samita COP26.

Helen Mountford, potpredsjednica za klimu i ekonomiju pri Svjetskom institutu za resurse, kazala je da je više od polovice G20 nacija obećalo da će do sredine stoljeća imati nulte neto emisije, ali rijetke su postavile ciljeve za 2030. u skladu s time.

Zagađenje zraka. Foto: Ilustracija
Zagađenje zraka. Foto: Ilustracija

Oni koji jesu, a među njima su Kolumbija, Argentina, Britanija i EU, sada su u sjeni onih koji zaostaju, kazala je.

"Te ljenčine moraju prestati zabušavati dok je svijet u plamenu. U interesu je njihovih vlastitih naroda i ekonomija da se suoče s klimatskom krizom koja ne poznaje granice", kazala je.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ocijenio je da je UN-ovo izvješće "crvena uzbuna za naš planet" i pozvao velike zagađivače da ponude "puno ambicioznije" ciljeve za smanjenje emisija do 2030. puno prije samita COP26.

"Dugoročna obećanja mora pratiti trenutačno djelovanje kako bi se započelo desetljeće preobrazbe koje ljudi i planet toliko očajno trebaju", poručio je. (Hina/Reuters)