Otapanje leda oko Mount Everesta vidi se i iz svemira: ugrožena opskrba vodom 1,4 milijarde ljudi

Alen Šterpin
Neverin.hr ・ 15.01.2020. 07:31
Stopa gubitka leda udvostručila se u razdoblju između 2000. i 2016. Izvor: NASA
Stopa gubitka leda udvostručila se u razdoblju između 2000. i 2016. Izvor: NASA

Proučavajući fotografije koje su snimili NASA-ini sateliti Landsat između 1993. i 2018., znanstvenici su otkrili malen, ali značajan porast vegetacije na četiri područja oko Mount Everesta, između 4150 i 6000 metara nadmorske visine, piše Tportal.

Riječ je o područjima na kojima se, uslijed globalnog zatopljenja led ubrzano otapa, pa se ondje počeo širiti subnivalni ili predsnježni vegetacijski pojas. Sateliti su zabilježili da je ondje počelo rasti grmlje i bilje koje obično raste između subnivalnog i nivalnog (snježnog) vegetacijskog pojasa.

Snježna linija ledenjaka je nadmorska visina na kojoj su akumulacija i ablacija, (isparavanje i topljenje snijega i leda) ujednačeni.

Slike prikazuju opseg vegetacije u regiji oko Mount Everesta 1993. i 2017. godine. Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Karen Anderson / Sveučilište u Exeteru
Slike prikazuju opseg vegetacije u regiji oko Mount Everesta 1993. i 2017. godine. Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Karen Anderson / Sveučilište u Exeteru

'O otapanju leda u području Himalaja obavljena su brojna istraživanja, među kojima i ono koje je pokazalo da se stopa gubitka leda u razdoblju imeđu 2000. i 2016. udvostručila. Važno je pratiti i shvatiti na koji se način odvija otapanje leda u glavnim planinskim sustavima. No ekosustavi u subnivalnom vegetacijskom pojasu pokrivaju puno veće dijelove od područja stalnoga snijega i leda. O tim ekosustavima znamo vrlo malo, osobito o tomu na koji se način opskrbljuju vodom', rekla je dr. Karen Anderson iz Instituta za okoliš i održivost na Sveučilištu u Exeteru.

Studijom, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Global Change Biology, nisu obuhvaćeni razlozi takvih promjena. No znanstvenici tvrde da su njihova otkrića u skladu s modelom koji upućuje na smanjenje količine leda u područjima u kojima su temperature preniske za rast biljaka, usljed globalnog zagrijavanja.

Dr. Anderson kaže da bi porast predsnježne vegetacije mogao imati značajnu ulogu u opskrbi vodom regije, koja je poznata po deset najvećih azijskih rijeka, a one vodom opskrbljuju oko 1,4 milijarde ljudi.

'U ovim područjima snijeg pada i otapa se ovisno o sezoni, a mi ne znamo kakav će utjecaj promjene predsnježne vegetacije imati na ovaj aspekt vodnoga ciklusa, što je od vitalnog značaja jer ova azijska regija opsrbljuje vodom deset najvećih rijeka Azije', kazala je Anderson te dodala da će trebati obaviti nekoliko vrlo detaljnih terenskih pothvata kako bi se razumjelo na koji su način biljke na visokim nadmorskim visinama u interakciji s tlom i sa snijegom.

Komentari

Najčitanije




Na današnji dan

  • 18.02. - 1885. godine rođen u Sarajevu glasoviti hrvatski klimatolog Jospi Goldberg
  • 19.02. - U veljači radije gladnog vuka gledati, nego ratara u polju samoj u rubači djelati
  • 20.02. - Što velja izmami, to Marač opali
  • Prognostički modeli

    Prognoze za more

    Usluge

    Postavi meteorološku postaju

    Meteorološka postaja

    Povoljno do meteorološke postaje!

    Već imate meteorološku postaju? Besplatno se priključite! Kontaktirajte nas.

    Oglašavanje na Neverin.hr

    Oglas

    Povoljno se oglašavajte!

    Nudimo Vam mogućnost oglašavanje Vaših proizvoda i usluga na našoj web lokaciji.