Nakon rekordnog pada moguć je rast globalnih emisija CO2

Alen Šterpin Neverin.hr ・ 04.03.2021. 20:45h
Ograničenja uvedena zbog covida-19 dovela su do rekordnog 7-postotnog pada globalnih emisija ugljika tijekom 2020. Foto: Ilustracija
Ograničenja uvedena zbog covida-19 dovela su do rekordnog 7-postotnog pada globalnih emisija ugljika tijekom 2020. Foto: Ilustracija

Ograničenja uvedena zbog covida-19 dovela su do rekordnog 7-postotnog pada globalnih emisija ugljika prošle godine, ali taj će pad biti kratkotrajan ako se ne pojačaju napori za postupno ukidanje fosilnih goriva, navodi se u znanstvenoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu Nature Climate Change.

Studija koju su proveli znanstvenici iz institucija u Australiji, Britaniji, Francuskoj, Norveškoj i Sjedinjenim Državama potvrdila je preliminarne procjene iz svibnja prošle godine da su globalne emisije CO2 od fosilnih goriva pale za 7 posto, ili 2,6 milijardi tona, na 34 milijarde tona.

U utorak je Međunarodna agencija za energiju priopćila da su globalne emisije CO2 pale za 5,8% 2020.

Studija u časopisu Nature Climate Change analizirala je dnevne emisije CO2 diljem 71 zemlje i šest ekonomskih sektora.

Kako bi se globalna temperatura održala na 1,5 - 2 Celzijeva stupnja ovog stoljeća, emisije se moraju smanjivati ​​za jednu do dvije milijarde tona godišnje, kažu Ujedinjeni narodi.

"Kada se infrastruktura fosilnih goriva ponovo stavi u upotrebu, postoji rizik od velikog oporavka emisija 2021. godine, što se vidjelo nakon svjetske financijske krize 2009. godine", rekao je Glen Peters, direktor istraživanja norveške institucije za istraživanje klime CICERO , koja je sudjelovala u studiji.

Ograničenja uvedena zbog covida-19 dovela su do rekordnog 7-postotnog pada globalnih emisija ugljika tijekom 2020. Foto: Ilustracija
Ograničenja uvedena zbog covida-19 dovela su do rekordnog 7-postotnog pada globalnih emisija ugljika tijekom 2020. Foto: Ilustracija

Iako je potpuni povratak emisija ove godine malo vjerojatan jer pandemija i dalje traje, buduće emisije uvelike će ovisiti o usklađivanju planova gospodarskog oporavka zemalja s klimatskim ciljevima i zelenim rastom, navodi se u studiji.

Kako bi se postigli klimatski ciljevi u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine, post-covid akcije moraju donijeti deseterostruko povećanje smanjenja emisija u usporedbi s razdobljem 2016.-2019., zajedno s prestankom ulaganja u infrastrukturu za fosilna goriva širom svijeta.

Komentirajući studiju, Robin Lamboll, istraživač u području znanosti o klimi i politici na londonskom Institutu Grantham rekao je: "Pad emisija tijekom jedne ili dvije godine zapravo nema dugoročni učinak na klimatske promjene."

"Pitanje za budućnost je u kojoj mjeri smanjenje emisija ukazuje na promjenu kulture i u kojoj mjeri vladina pomoć ide ka rastu zelenije ekonomije, a ne ponovnom pokretanju fosilnih goriva," dodao je. (Hina/Reuters)