Hrvatska prva u Europi: poboljšava se sustav pripravnosti na ekstremne vremenske događaje

Alen Šterpin
Alen Šterpin ・ Prije jednu godinu
Shelf cloud iznad Malog Lošinja od ljeta 2017., foto: Sandro Puncet
Shelf cloud iznad Malog Lošinja od ljeta 2017., foto: Sandro Puncet

Hrvatska je prva europska zemlja u kojoj će biti implementiran ovaj program, a DHMZ će imati vodeću ulogu.

Državni hidrometeorološki zavod prvi u Europi sudjeluje u programu koji je razvijen u SAD-u, a tiče se pripravnosti i otpornosti na ekstremne vremenske, hidrološke i klimatološke događaje.

Ovim putem čestitamo DHMZ-u na izvrsnoj suradnji s američkom NOAA-om te prenosimo njihov izvještaj u cijelosti. Nadamo se da će konačni rezultat programa bolje pripremiti građane i državu na sve ekstremnije vremenske događaje.

Sastanak o projektu Weather Ready Nations (WRNs - Narodi pripravni na vrijeme) kojeg provodi Nacionalna atmosferska i oceanografske služba SAD-a (NOAA) održan je 18. i 19. ožujka 2018. u DHMZ-u i Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (DUZS). Na sastanku su sudjelovali predstavnici NOAA-e, ravnatelj DUZS-a, dr. sc. Dragan Lozančić i ravnateljica DHMZ-a, dr. sc. Branka Ivančan-Picek sa suradnicima.

Hrvatska preuzima NOAA-in program pripravnosti na vremenske nepogode, foto: DHMZ
Hrvatska preuzima NOAA-in program pripravnosti na vremenske nepogode, foto: DHMZ

Obje državne upravne organizacije zainteresirane su za sudjelovanje u programu. Riječ je o programu u kojem je težište na pripravnosti i otpornosti na ekstremne vremenske, hidrološke i klimatološke događaje. Program je razvijen najprije u SAD-u, a od 2016. godine započela je njegova međunarodna implementacija u suradnji sa Svjetskom meteorološkom organizacijom. Hrvatska je prva europska zemlja u kojoj će biti implementiran ovaj program, a DHMZ će imati vodeću ulogu. Cilj projekta je poboljšati postojeći sustav Impact Based Decision Support Services (IDSS), a financirat će se sredstvima USAID-a.

Projekt se sastoji od šest faza i odvijat će se kroz 12 radionica u sljedeće tri godine. Namjera je u radionice uključiti i operatore kritične infrastrukture, posebice prometa, energetike i poljoprivrede, a kako bi se što bolje pripremili za očekivane posljedice ekstremnih vremenskih prilika. Rezultati projekta trebali bi biti značajan ulazni parametar za sustave primanja i obrade podataka u realnom vremenu i s time u vezi donošenje odluka u kriznim situacijama, a bez kojih se ne može zamisliti suvremeni centar kriznih stožera.

Komentari