EK predlaže strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama

Alen Šterpin Neverin.hr ・ 25.02.2021. 20:16h
Klimatske promjene. Foto: Ilustracija
Klimatske promjene. Foto: Ilustracija

Europska komisija je u srijedu usvojila novu strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se Europska unija pripremila na neizbježne posljedice tih promjena.

“Pandemija covida-19 jasno je pokazala da nedovoljna priprema za moguće probleme može uzrokovati teške posljedice. Cjepivo protiv klimatskih promjena ne postoji i zato se moramo pripremiti za njihove neizbježne posljedice”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Strategija predviđa rad na izgradnji društva otpornog na klimatske promjene povećanjem znanja o učincima tih promjena i rješenjima za prilagodbu na njih, poboljšano planiranje prilagodbi i procjena klimatskih rizika te na povećanju otpornosti na klimatske promjene na globalnoj razini.

Komisija ističe da učinci klimatskih promjena, kao što su smrtonosni toplinski valovi, katastrofalne suše, propadanje šuma i erozija obala uslijed povećanja razina mora, uzimaju svoj danak u Europi i cijelom svijetu.

Svijet se bori sa smanjivanjem emisije stakleničkih plinova kako bi se izbjeglo katastrofično zagrijavanje planeta. Foto: Ilustracija
Svijet se bori sa smanjivanjem emisije stakleničkih plinova kako bi se izbjeglo katastrofično zagrijavanje planeta. Foto: Ilustracija

Novom se strategijom žele utvrditi i provesti konkretna rješenja za te probleme.

“Naše djelovanje u području prilagodbe klimatskim promjenama mora obuhvatiti sve razine društva i upravljanja u EU-u i izvan njega”, ističe Komisija.

Učestaliji ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju sve veće gospodarske gubitke, koji su u EU-u već dosegnuli prosječni godišnji iznos od 12 milijardi eura.

Konzervativne procjene pokazuju da bi godišnji gubitak gospodarstva EU-a iznosio najmanje 170 milijardi eura uslijed izlaganja globalnom zatopljenju od 3 °C iznad predindustrijskih razina.

Klimatske promjene ne utječu samo na gospodarstvo, već i na zdravlje i dobrobit Europljana koje sve češće pogađaju toplinski valovi: Najsmrtonosnija prirodna katastrofa 2019. bila je toplinski udar, uslijed kojeg je umrlo 2 500 ljudi, navodi Komisija. (Hina)