Branko Grisogono: Posljedice zagrijavanja su više nego dramatične

Alen Šterpin
Neverin.hr ・ Prije jednu godinu
Branko Grisogono, foto: more.hr
Branko Grisogono, foto: more.hr

Klimatski 2017. je, globalno gledano, gutanje suhe sline zbog neizvjesnosti većine čovječanstva zbog gotovo monotonog prizemnog zagrijavanja Zemlje, podizanja razine svjetskih mora i nesreće najsiromašnijih kojima ne pronalazimo efikasan način pomaganja.

Sada smo u razdoblju post-ENSO maksimuma, tj. El Niñoa prošle godine, najintenzivnije poluperiodičke klimatske varijacije (što je različito od promjene), koja ima povratno razdoblje od dvije do osam godina, a koja je dodatno pojačala ljudsko zagrijavanje prirode tijekom posljednjih nekoliko stoljeća. I to sve u trendu globalnog zagrijavanja - što jednostavno znači ljudsku naglašenu nespremnost i ignorantnost, pogotovo bogatijeg dijela svijeta. Konkretnije i lokalnije, požari su u Hrvatskoj bili očekivani ovog ljeta od strane šire meteorološke struke, međutim ništa očito, bar za društvo, posebice turizam, šumarstvo i poljoprivredu nije bilo poduzeto u predostrožnosti da se to spriječi. Imali smo i poplave, natprosječan broj toplinskih valova i sušu protekle godine. Možda je najgore to što treba priznati da smo još uvijek prošli bolje od većine drugih, ali to nije utjeha. Ovdje mislim, između ostaloga, na efektne natprosječnog broja i snage uragana koji su poharali brojne suptropske krajeve.

Je li Trumpova odluka da se SAD povuče iz Pariškog sporazuma bio ključni klimatsko-politički, recimo tako, događaj?

- Da, nažalost, mislim da je tako. Istovremeno, mi ne znamo mnoge neotkrivene poteze ekonomske politike i geopolitike. Nama se medijski serviraju prethodno gotovo isključivo prožvakane informacije, a to zabrinjava više nego sam Trump. Moguće je da Trump igra neku skupu igru, nerazumljivu većini ljudi, ali to se i prije događalo u povijesti da netko igra "protiv struje". Zabrinjavajući je trenutak ovakve "klimatsko-ekonomsko-političke" svjetske igre. Čovječanstvo više nema luksuz da dugo promišlja o mnogoborojnim i intenzivnim promjenama koje su uvelike u tijeku, već treba brzo osmisliti i provoditi mjere umanjivanja i eventualnog sprječavanja eskalacije globalnih i brzih klimatskih promjena izazvanih dugotrajno rastućom polucijom plinova staklenika, nekontroliranom urbanizacijom, povećanim korištenjem dubinske vode, povećanim crpljenjem nafte i plina, morskim onečišćenjem, itd.

Može li se zaključiti da je i 2017., skepticima unatoč, protekla u daljnoj eskalaciji globalnog zatopljavanja?

- Ozbiljni skeptici o klimatskim promjenama, u hrvatskom širem kontekstu, ne postoje; u stvari, stručnih ovdje nikad nije ni bilo, osim medijskih. Naravno, pravi, tj. konstruktivni skeptici postoje i nužno su potrebni u znanosti i razvoju tehnologije, jer bez kritičkog uma nema znanosti i napretka. Da, godina protječe u eskalaciji, u tijeku i posljedicama globalnog zagrijavanja nakon vjerojatno najtoplije 2016. godine u povijesti u posljednjih nekoliko tisuća godina. Pogledamo li posljedice u poljoprivredi i šumarstvu, odmah ćemo vidjeti efekte recentnih klimatskih promjena. Još trebamo pričekati dva do tri mjeseca da saznamo službene analize koja je na listi najtoplijih bila 2017. godina. Ova sigurno neće mnogo kasniti za zadnjih nekoliko godina.

Kakva je 2017. bila po pitanju primjerice potresa, vulkanskih aktivnosti... Je li tu bilo više problema nego proteklih godina?

- Pitao sam kolege geofizičare i seizmologe o tome, a oni kažu da su potresi, globalno gledano, bili uobičajeno aktivni tijekom 2017. godine. O vulkanskoj aktivnosti je teško, tj. neprikladno govoriti od godine do godine, jer je ona izuzetno sporadična, a istovremeno i ekstremna. Treba promatrati bar desetljeće kad su u pitanju vulkanske aktivnosti. Ono što zabrinjava je da u Hrvatskoj monotono raste statistički potencijal za jači potres, a mjerodavni nepoduzimaju u biti ništa ozbiljno i operativno da se pripremimo za to.

Zaključno - kakva je budućnost Pariškog sporazuma bez SAD-a?

- Ha, ha..., traljava. Ali bez ili sa SAD-om, mora postojati izlaz. Trump nije najveća prepreka, on ju možda samo privremeno i polunespretno, gotovo crno-humoristički predstavlja, no bitne su osobe i ekonomsko-politički magnati koji stoje iza njega, a ne on kao pojedinac. Ipak, cijeli svijet je u pitanju i hitno bolje rješenje se mora pronaći, piše Glas Slavonije.

Komentari