2017. vjerojatno će biti jedna od tri najtoplije godine u povijesti, s rekordnim ekstremnim vremenskim prilikama

Alen Šterpin
Neverin.hr ・ Prije jednu godinu
Odstupanje temperature zraka u dosadašnjem dijelu 2017. od prosjeka 1981.-2010., izvor: WMO
Odstupanje temperature zraka u dosadašnjem dijelu 2017. od prosjeka 1981.-2010., izvor: WMO

U izvješću WMO-a ističu se utjecaji na sigurnost i dobrobit ljudi te okoliš

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je povodom početka 23. konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP-23), koja se ovaj tjedan održava u Bonnu, izdala 6. studenog 2017. priopćenje koje prenosimo u cjelosti:

Vrlo je vjerojatno da će 2017. biti jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja, uz brojne vremenske događaje s velikim utjecajem kao što su katastrofalni uragani i poplave, iscrpljujući toplinski valovi i suše. Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena kao što su rastuće koncentracije ugljičnog dioksida, porast razine mora i zakiseljavanje oceana ne jenjavaju. Pokrivenost Arktičkog mora ledom i dalje je ispodprosječna, a dosad stabilna površina antarktičkog leda dosegnula je rekordno niske razine ili im se približila.

Odstupanje temperature zraka u dosadašnjem dijelu 2017. od prosjeka 1981.-2010., izvor: WMO
Odstupanje temperature zraka u dosadašnjem dijelu 2017. od prosjeka 1981.-2010., izvor: WMO

Prema privremenoj Izjavi o stanju klime WMO-a prosječna globalna temperatura od siječnja do rujna 2017. bila je za oko 1,1 °C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Uslijed snažnog El Niña, 2016. vjerojatno će ostati najtoplija godina u povijesti mjerenja, dok će 2017. i 2015. biti druga i/ili treća. Velika je vjerojatnost da će razdoblje 2013. - 2017. biti najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti mjerenja.

WMO-ova izjava, kojom je obuhvaćeno razdoblje od siječnja do rujna, predstavljena je na otvaranju konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Bonnu. Izjava sadrži podatke brojnih UN-ovih agencija o utjecajima na ljude, društveno-ekonomske prilike i okoliš koji su dio nastojanja da se donositeljima odluka pruži sveobuhvatniji sažetak politike koji će se odnositi na cjelokupni UN o međusobnom djelovanju vremenskih prilika, klime i vode te UN-ovih globalnih ciljeva.

Sve tri protekle godine na samom su vrhu kad je riječ o rekordnim temperaturama. To je dio dugoročnog trenda zatopljenja, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. Svjedočili smo izvanrednim vremenskim prilikama kao što su temperature više od 50 °C u Aziji, rekordni uragani koji su se smjenjivali velikom brzinom na Karibima i Atlantiku, doprijevši sve do Irske, razornim monsunskim poplavama koje su utjecale na milijune ljudi i nemilosrdnim sušama u istočnoj Africi.

Odstupanje temperature zraka u razdoblju 1850.-2017. godine u odnosu na referentno razdoblje 1981.-2010., izvor: WMO
Odstupanje temperature zraka u razdoblju 1850.-2017. godine u odnosu na referentno razdoblje 1981.-2010., izvor: WMO

Mnogi od tih događaja, čiji će se točan broj utvrditi znanstvenim studijama, nose upozoravajuće znakove klimatskih promjena uzrokovanih povišenim koncentracijama stakleničkih plinova uslijed ljudskih aktivnosti, rekao je.

Patricia Espinosa, izvršna tajnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, domaćina konferencije u Bonnu, rekla je: "Ti nalazi ističu rizike koji prijete ljudima, ekonomijama i cjelokupnom životu na Zemlji ako ne počnemo raditi na ostvarivanju ciljeva i ambicija Pariškog sporazuma.

Svjedočimo nezapamćenom zamahu među vladama, ali također i među gradovima, saveznim državama, teritorijima, regijama, u poslovnoj zajednici i u civilnom društvu, koji svakako treba pozdraviti. Konferencija u Bonnu 2017. treba biti odskočna daska prema novoj, višoj razini ambicije kod svih naroda i svih sektora u društvu dok tražimo načine da budućnost oslobodimo rizika i maksimiziramo prilike koje nam pruža svjež i održiv put razvoja orijentiran na budućnost, rekla je.

Ekstremni vremenski događaji utječu na sigurnost opskrbe hranom za milijune ljudi, a posebno za najranjivije populacije. Studijom UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) ustanovljeno je da na poljoprivredu (usjevi, stočarstvo, ribarstvo, akvakultura i šumarstvo) otpada ukupno 26 % svih šteta i gubitaka koji se povezuju s olujama srednjeg do velikog opsega, poplavama i sušom u zemljama u razvoju.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), globalni utjecaji toplinskih valova na ljudsko zdravlje ne ovise samo o općenitom trendu zatopljivanja, već i o načinu kako su toplinski valovi raspoređeni u nastanjenim područjima. Nedavna istraživanja pokazuju da je ukupni rizik od bolesti ili smrti povezanih s vrućinom od 1980. u stalnom porastu te da oko 30 % svjetskog stanovništva danas živi u klimatskim uvjetima koje karakteriziraju dugotrajni ekstremni toplinski valovi. Između 2000. i 2016. Godine broj osjetljivih stanovnika izloženih događajima toplinskih valova porastao je za oko 125 milijuna.

U 2016. godini uslijed katastrofa povezanih s vremenom raseljeno je 23,5 milijuna ljudi. Kao i prethodnih godina, većina tih interno raseljenih osoba povezuje se s poplavama i olujama koje su se dogodile u azijsko-pacifičkoj regiji. U Somaliji je prijavljeno više od 760 000 interno raseljenih osoba, otkrivaju UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice i Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

U najnovijoj publikaciji Međunarodnog monetarnog fonda Svjetski ekonomski izgledi ističe se da su negativne posljedice koncentrirane u državama s relativno toplim klimama, u kojima živi blizu 60 % trenutačnog svjetskog stanovništva.

Globalna temperatura u 2017.

Srednja globalna temperatura za razdoblje od siječnja do rujna 2017. bila je za 0,47 ° ± 0,08 °C toplija od prosjeka razdoblja 1981. - 2010. (koji se procjenjuje na 14,31°C), što predstavlja porast temperature od oko 1,1°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. U dijelovima južne Europe, uključujući Italiju, sjevernoj Africi, dijelovima istočne i južne Afrike te azijskom dijelu Ruske Federacije izmjerene su rekordno visoke temperature, dok je su u Kini izmjerene temperature jednake prethodnom rekordu. U sjeverozapadnom SAD-u i zapadnoj Kanadi izmjerene su niže temperature u odnosu na prosjek razdoblja 1981. - 2010.

Pojava El Nina i La Nine od 1950. godine do danas, izvor: WMO
Pojava El Nina i La Nine od 1950. godine do danas, izvor: WMO

U 2016. i djelomično u 2015. na porast temperature utjecao je iznimno snažan El Niño. Godina 2017. vjerojatno će biti najtoplija godina u povijesti mjerenja bez utjecaja El Niña. Petogodišnji prosjek temperature za razdoblje 2013. - 2017. preliminarno je za 0,40 °C viši od prosjeka razdoblja 1981. - 2010. i za oko 1,30 °C viši u odnosu na predindustrijsko razdoblje, te će vjerojatno biti najviši u povijesti mjerenja.

Izjava WMO-a zasniva se na pet neovisno održavanih globalnih skupina podataka o temperaturi. WMO sada kao polaznu vrijednost koristi razdoblje 1981. - 2010. umjesto prijašnjeg razdoblja 1961. - 1990. jer je reprezentativnije za trenutačne klimatske uvjete i omogućuje dosljednije prijavljivanje podataka satelitskih sustava i sustava za reanalizu (od kojih neki sežu sve do 1960.) zajedno s tradicionalnijim skupinama podataka temeljenim na opažanjima na površini Zemlje. Promjena polaznih vrijednosti nema utjecaja na analizu trendova.

Oborina

U južnim dijelovima Južne Amerike (posebno u Argentini), zapadnoj Kini i dijelovima jugoistočne Azije zabilježene su iznadprosječne količine oborine. U graničnim područjima SAD-a u razdoblju od siječnja do rujna zabilježena je najveća količina oborine u povijesti mjerenja. U Brazilu su količine oborine općenito bile blizu prosjeka, a na sjeverozapadu Južne Amerike i u Srednjoj Americi približile su se iznadprosječnim vrijednostima, ublaživši posljedice suša koje se povezuju s El Niñom iz 2015. - 2016. U kišnoj sezoni 2017. u mnogim dijelovima Sahela zabilježene su iznadprosječne količine oborine, a u nekim područjima (posebno u Nigeru) i poplave.

Količine oborine u monsunskom razdoblju 2017. (koje traje od lipnja do rujna). u cijeloj Indiji bile su 5 % ispod prosjeka. Međutim, iznadprosječne količine oborine na sjeveroistoku i u susjednim državama dovele su do obilnih poplava.

U kanadskim prerijskim provincijama, na području Sredozemlja, u Somaliji, Mongoliji i Gabonu te na jugozapadu Južne Afrike količina oborine bila su ispod prosjeka. U razdoblju od siječnja do rujna u Italiji je zabilježena najmanja količina oborine u povijesti mjerenja.

Snijeg i led

Podaci Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu (NSCID) pri Službi za klimatske promjene Copernicus (Copernicus Climate Change Service) pokazuju da je površina arktičkog morskog leda kroz čitavu 2017. bila je dobrano ispod prosjeka, a u prva četiri mjeseca ove godine bila je na rekordno niskim razinama. Maksimalna godišnja površina arktičkog leda početkom ožujka bila je među pet najnižih vrijednosti u povijesti satelitskog mjerenja 1979. - 2017., a prema podacima NSIDC-a bila je rekordno niska. Svih pet najnižih vrijednosti maksimalne površine zabilježeno je nakon 2006.

Odstupanje ledenog pokrova na Zemlji, izvor: WMO
Odstupanje ledenog pokrova na Zemlji, izvor: WMO

Snažan i dugotrajan sustav niskog tlaka nad središnjim Arktikom ublažio je gubitak leda u ljetnim mjesecima. Minimalna površina arktičkog morskog leda zabilježena sredinom rujna bila je za 25 - 31 % manja od prosjeka razdoblja 1981. - 2010. te među osam najmanjih minimalnih površina u povijesti mjerenja. Svih deset najnižih vrijednosti minimalne površine zabilježeno je nakon 2007.

Površina antarktičkog morskog leda također je bila dobrano ispod prosjeka. Godišnja minimalna površina početkom ožujka bila je rekordno niska, a godišnja maksimalna površina sredinom listopada bila je na rekordnom niskim razinama ili blizu. U posljednjih nekoliko godina uvjeti morskog leda na Antarktiku jako su varirali. Rekordno velike površine morskog leda zabilježene su 2015.

Površina snježnog pokrivača na sjevernoj polutki iznosila je 10,54 milijuna km2, što je blizu vrijednosti medijana u razdoblju 1967. - 2017., za koje postoje podaci satelitskog mjerenja.

Grenlandski ledeni pokrivač povećao se za više od 40 milijardi t leda uslijed iznadprosječne količine snježnih oborina i kratke sezone topljenja. Porast ukupne ledene mase zabilježen ove godine predstavlja tek mali odmak od trenda smanjenja. Grenlandski ledeni pokrivač od 2002. godine izgubio je oko 3 600 milijardi tona ledene mase.

Komentari